Povijest turnira

ZAGREB OPEN vraća Šalatu na tenisku kartu svijeta

„Sportsko rekreacijski centar Šalata“, zagrebački teniski hram, nakon više od 35 godina ponovno se nalazi na svjetskoj teniskoj karti. Tamo gdje su ga još krajem ‘30-ih godina prošlog stoljeća postavili “hrvatski mušketiri” Franjo Punčec, Dragutin Mitić, Josip Palada i Franjo Kukuljević, kad su na terenu nedaleko Jelačić placa pobijedili favorizirane Nijemce i plasirali se u međuzonsko finale Davis Cup-a te time ostvarili do tada najveći reprezentativni uspjeh.

ZAGREB OPEN prvi hrvatski ATP Challenger turnir, čije početke 1996. godine pamtimo sa „Mladost“, svoj tradiciju nastavlja na Šalati.

Zahvaljujući ZAGREB OPENU, na tim su terenima svoj talent pokazali svi naši tenisači koji su proslavili hrvatski tenis od 1991. do danas. Ivan Ljubičić je 1997. na ZAGREB OPENU odigrao svoje prvo veće finale u karijeri, ali još nije bio dovoljno igrački sazrio da bi tog dana svladao Španjolca Alberta Berasateguija, koji je samo tri godine prije bio finalist Roland Garrosa. Budući pobjednik US Opena Marin Čilić se 2004. kao 15-godišnjak predstavio zagrebačkoj publici odigravši u paru s wimbledonskim pobjednikom Goranom Ivaniševićem svoj prvi meč na ATP Challenger Touru.

Zahvaljujući ZAGREB OPENU, ljubitelji tenisa su mogli uživati u talentu 19-godišnjeg Argentinca Davida Nalbandiana koji je u svibnju 2001. na terenima uz Savu dogurao do polufinala, da bi već u srpnju 2002. igrao protiv Lleytona Hewitta u finalu Wimbledona.

Dvije godine nakon Nalbandianovog zagrebačkog nastupa, ždrijeb je u prvom kolu spojio 17-godišnjeg Francuza Richarda Gasqueta i 18-godišnjeg Šveđanina Robina Soderlinga. U jednom od najboljih mečeva ikad odigranih na ZAGREB OPENU, Soderling je pobijedio u ‘tie-breaku’ trećeg seta. Na “Mladosti” nije došao dalje od drugog kola, ali je 2009. postao prvi tenisač koji je pobijedio Rafaela Nadala u Roland Garrosu, da bi te godine izgubio u finalu od Rogera Federera.